Naseljenost ovih prostora seže u daleku prapovijest, najstariji stanovnik bio je lovac, pastir i ribar. U željezno doba područje naseljavat ilirsko pleme Dalmata, koji su u unutrašnjosti ostavili brojne gradine. Zatim dolazi do Grčkih osvajanja, poslije dolaze Rimljani koji osnivaju svoju provinciju Dalmaciju.
Prvi pronađeni tragovi ljudskog života u Župi je kameni jezičasti klin nađen kod mjesta Dubac, koji se danas čuva u dubrovačkom muzeju. O prisutnosti ljudske civilizacije ovih prostora svjedoče i prethistorijske gomile – tumulusi, grobnica s jednim i više grobova.
U 4. stoljeću prije Krista ovdje dolaze Ilirska plemena Andrijejci, poslije njih već navedeni Grci i Rimljani. O prisutnosti Rimljana svjedoče i kameni spomenici na Spilanu iznad Plata i na Gracu Velikom.
U Mlinima su otkriveni ulomci mramornih ploča i rimski novac. Poslije propasti Rimskog carstva, Župom vladaju istočni Goti, a od 537. godine Bizant.
Početkom 7. stoljeća prostor nastanjuju Hrvati što potvrđuju, starokršćanski spomenici kulture. U srednjem vijeku naselja općine svoju povijest pišu zajedno s poviješću Dubrovačke Republike.
Župa dubrovačka pripadala je dubrovačkom teritoriju zvanom Astareja. U srednjem vijeku se još zvala i Brenum, pa Žrnovnica, da bi na kraju bila prepoznatljiva kao Župa Dubrovačka. Njene sjeverne granice prema zaleđu utvrđene su 1366. godine. U sastavu je Općine Dubrovnik – Grada Dubrovnika sve do 1997. godine kad postaje zasebna općina.
Crkva Sv. Marije Mandaljene u Mandaljeni
Crkvu Sv. Marije Mandaljene u Mandaljeni koja je prva župna crkva za cijelu Župu dubrovačku. Ista se prvi put spominje 1285. godine. Od nje su se odvojile u zasebne Župe Mlini 1449., Brgat 1860. i Postranje 1956. godine.
Crkva Sv. Ilara u Mlinima
Crkva Sv. Ilara u Mlinima koja je mnogo starija nego dokumenti kažu o njoj, a prvi put se službeno spominje 1272. godine.
Crkva Sv. Ane na Gornjem Brgatu
Treća Župna crkva je crkva Sv. Ane na Gornjem Brgatu koja se put spominje 1366. godine i to kao crkva Sv. Petre i u čijoj je neposrednoj blizini 1914. godine izgrađena nova crkva Sv. Ana.
Crkva Velike Gospe u Postranju
Crkva Velike Gospe u Postranju je četvrta Župna crkva i koja je od davnine postojala kao crkva manjih dimenzija, a lokalitet se zvao Sopolčica. Prvi put se u dokumentima spominje 1296. godine.
Crkva Gospe od obrane na Dubcu
Osim ovih četiriju župnih crkava veoma važno mjesto zauzima i crkva Gospe od obrane na Dubcu koju je Općina župa dubrovačka uzela za svoju nebesku zaštitnicu. Sagrađena je kao zavjetna crkva početkom 19. stoljeća, više puta rušena i premiještana da bi na sadašnje mjesto bila postavljena 1966. godine, a obnova nakon Domovinskog rata bila završena 2006. godine.
Znamenite osobe i obitelji:
Ivan Krizostom Klešković (1703 – 1796), franjevac i vjerski pisac, Zavrelje,
Vicko (Vice) Miloslavić (1806 – 1882) kapetan i brodovlasnik, Čibača,
Vlaho Miloslavić (1811 – 1872) pomorski kapetan, zapovjednik trgovačkih jedrenjaka, Srebreno,
Vicenco (Vice) Kelez (1834 – 1895) franjevac – misionar, prevoditelj i pisac, Martinovići Postranje,
Bruno Bulić (1903 – 1990) slikar, Zavrelje
dr. Josip Lučić (1924 – 1994) povjesničar, Čelopeci,
prof. dr. Petar Kulišić (1940 – 1995) nuklearni fizičar, Čibača,
obitelj Vlaha Podić, istaknuti pomorski djelatnici i brodovi od 1835. do 1895. godine.
Obitelj Ivo Račić, pomorci, brodari, dobrotvori od 1845 do 1918. godine.